Javna rasprava o zakonu o medijima, ugroženi novinarski izvori

Javna rasprava o zakonu o medijima, ugroženi novinarski izvori

Ministarstvo kulture objavilo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o medijima, čiji je tekst samo donekle, i koliko mu je odgovaralo, uskladilo sa preporukama Savjeta Evrope.

U Nacrtu su ostale  odredbe čijom selektivom primjenom može biti dovedena u pitanje sloboda izražavanja, ugroženi novinarski izvori i izvršen neprimjeren uticaj na novinare i medije.
Ministarstvo je najprije insistiralo  da se nacrt što prije završi kako bi Vlada utvrdila zakon  do kraja 2018.
U predlog su pokušali da ubace sve i svašta kako bi se mediji i novinari i mediji sveli na reklamni pano, uključujući i radikalniju zaštitu privatnosti čime bi se onemogućilo istraživačko novinarstvo i izvještavanje o korupciji.
DPNCG je učešćem u radnoj grupi, koja je pripremala novi zakon, pokušalo da doprinese da on bude usklađen sa medijskim praksama, ali je većina predloga odbijena, posebno nakon konačne revizije Ministarstva kulture. 
Zakon je objavljen tokom Novogodišnjih i Božićnih praznika -3.januara ove godine,  čime je formalno otvorena javna rasprava koja se  završava 12.februara. Pozivamo kolege da na sajtu DPNCG pročitaju tekst Nacrta zakona I mišljenje eksperata Saveta Evrope i pomognu da on bude unaprijeđen.
Zakon bi prije razmatranja Vlade trebalo još jedanput da ide na ekspertizu Saveta Evrope, pa je to prilika a utičemo na njegov konačni sadržaj.
Neka od spornih pitanja:

1. Ugroženi novinarski izvori

Iako Evropska konvencija o ljudskim pravila i slobodama, standardi Evropskog suda za ljudska prava i Preporuke Komoteta ministara Savjeta Evrope garantuju zaštitu novinarskih izvora, kao i važeći Zakon o medijima,  Nacrt novog propisa ide korak unazad.
Predviđa da su u novinari dužni da otkriju izvor informacija „kada je to neohodno radi zaštite nacionalne bezbednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela za koja je zaprećena kazna od 5 godina ili više“( član 40.
Ova posljednja stavka i sada je sadržana u Zakoniku o krivičnom postupku pa je nejasno zbog čega se unosi u Zakon o medijima i stvara osnova nepovoljnija za rad medija.
U Preporukama Komiteta ministara članicama Saveta Evrope potencira se da je zaštita izvora osnov za novinarski rad, državama se preporučuje da je poštuju, posebno da  na to skrenu pažnju organima policije i pravosuđa.
U našoj stvarnosti postoji praksa da su novinari bili pod tajnim nadzorom, da je vršen neprimjereni pritisak suda i tužilaštva da odaju izvore. Ranije je glavni urednik jednog nezavisnog lista pozivan u Tužilaštvo da saopšti izvor informacije, dok je policija  novinaru oduzela telefon i ugrozila njegove izvore.
Ni u jednom od tih slučajeva praksa Evrospkog suda nije primjenjena, kao ni stroga načela definisanja kada je neki drugi legitimi interes iznad javnog.
 Komitet ministara SE podsjeća na praksu Evropskog suda za ljudska prava koji detaljno obrazlaže kada javni interes može biti na drugom mjestu. Navodi da u tim slučajevima primjenjuje test odmeravanja interesa, koji određuje šta je nephodno u demokratskom društvu.
DNPCG se protivi uvodjenju obaveze novinaru da oda izvore u pojedinim slučajevima ( gotovo sve može biti od značaja za nacionalnu bezbjendost), jer je to idealna  osnova za pritisak na novinare i medije.
Bojazan je tim prije veća jer je bilo slučajeva zloupotrebe pravosuđa u Crnoj Gori. Da tendencija postoji ukazuju i primjeri posljednjih mjeseci prošle godine, kada je jasno postojala namjera Vlade da se kažnjava neustajanje na himnu, da se kritika političkih poteza vlasti tretira kao atak na državu, da sudovi ignorišu poslanički iminitet, da policija procijenjuje koja je prava strana istorije...
Zbog toga bi ograničenje zaštite izvira trebako prepustiti Konvenciji i  članu 10, kao i bogatoj sudskoj praksi Evropskog suda koju treba da primjenjuju i naši sudovi.
Još jedan mač nad glavama novinara i medija u Zakonu o medijima nije potreban.

2.Potenciranje odgovornosti novinara

Nacrt zakona je uveo odredbu o dužnoj novinarskoj pažnji, koja  je veoma značajna za unapređenje profesionalnosti novinara i medija a što je i jedan od ciljeva DPNCG. Informaciju prije objavljivanja treba detaljno provjeriti i čuti drugu stranu. To se i do sada podrazumjevalo u struci ali nact zakona propisuje kao obavezu, jer će sudovi u slučajevima tužbi cijeniti novinarsku dužnu pažnju u obradi informacije.
Takođe, u Nacrtu je predviđeno da je za objavljivanje medijskog sadržaja odgovornost  solidarno podjeljena između osnivača, glavnog urednika, urednika rubrika i novinara - što je pogrešno. (Novinari i urednici nisu solidarno nagrađeni kada osnivači/vlasnici od njihovog rada i eksluzivnih informacija ostvaruju profit).
Ulogu i odgovornost urednika i novinara trebalo bi normirati radakcijskim statutima ili pravilnicima, a odgovornost za loš rad takođe već reguliše Zakon o radu.

3. (Ne) Odgovornost organa vlasti zbog nesaradnje sa medijima

Iako u Nacrtu postoji namjera Ministarstva/vlade da  novinari i mediji budu što odgovorniji za svoj rad,  takva mogućnost nije prihvaćena kada su u pitanju državne institucije.
Kako će novinari raditi sa dužnom novinarskom pažnjom ako ne dobiju izjavu/odgovor/informaciju od druge strane, što je veoma česta i svakodnevna praksa na relaciji mediji/organi vlasti?
Ministarstvo je odbilo predlog Društva profesionalnih novinara tokom izrade radne verzije zakona, da sud po hitnom postupku naloži državnom organu da novinarima dostavi tražene inforomacije.

4. Propala namjera da država finansira samoregulaciju

Navodnu brigu za nedostatak medijske samoregulacije, Ministarstvo je htjelo da rješi uvođenjem odredbi koje bi državi dale mogućnost da finansira “jedinstveno” samoregulatorno tijelo ili ko- samoregulatorno tijelo. Iz nacrta zakona koji je objavljen na sajtu Ministarstva kulture, a nakon ekspertize SE,  takva  odredba je izbrisana pa treba obratiti pažnju na konačnu verziju zakona u ovom dijelu.
DPNCG  se protivilo namjeri Ministarstva da finansira samoregulatorna tijela, navodeći da je to pokušaj regulacije od strane države.

Nacrt zakona o Medijima

Savjet Evrope, Pravna analiza

Generalna sekretarka DPNCG i članica radne
grupe za izradu zakona

Mila Radulović