Kažnjavanje novinara za širenje izjava ugrožava doprinos debati o pitanjima od javnog interesa

Kažnjavanje novinara za širenje izjava ugrožava doprinos debati o pitanjima od javnog interesa

Milo Đukanović je tužio list Vijesti za nadoknadu nematerijalne štete, zbog intervjua objavljenog sa kontroverznim biznismenom Duškom Kneževićem. U tužbi tvrdi da nije bilo dobre vjere novinara, ni profesionalizma, već senzacionalizma koji je trebalo da mu nanese štetu i poljulja ugled.

“Vijesti” su u intervjuu prenijele navode Kneževića, koji je bio blizak vlastima i Đukanoviću, što potrđuju mnoge objavljene infornacije, njihove zajedničke fotografije, ali izjave obojice.
Kažnjavanje novinara za pomoć u širenju izjava koje je dalo drugo lice ozbiljno ugrožava doprinos medija debati o pitanjima od javnog interesa”, stav je Evropskog suda za ljudska prava.
Da li postoji korupcija na visokom nivou, da li vlasnici privatnog biznisa utiču na donošenje političkih odluka nezakonitim finansijskim donacijama- svakako su teme od javnog interesa.
Debata o tome u javnosti traje mjesecima, pa sa novinarskog aspekta, postoji razlog da se povjeruje u izjavu biznismena koji je već javnosti ponudio indicije i otvorio raspravu.

“Nekažnjavanje novinara i urednika za prenos informacija od javnog interesa, Evropski sud za ljudska prava u kontinuitetu ističe ključnu ulogu koju štampa, i mediji uopšte, vrše u demokratskom društvu (Bergens Tidende i ostali Protiv Norveške, 2000, st. 49-50). Izvještavanje o vijestima na osnovu intervjua, bilo urednički obrađenih ili ne, predstavlja jedno od najznačajnih sredstava kojima je šampa u stanju da igra svoju ulogu „čuvara javnosti” (Observer i Guardijan protiv Ujedinjenog kraljevstva, 1991). U tom smislu, kažnjavanje medija za širenje izjava koje je dalo drugo lice ozbiljno ugrožava doprinos medija debati o pitanjima od javnog interesa.

U predmetu Jersild protiv Danske, 1994, Evropski sud za ljudska prava je konstatovao: „...kažnjavanje novinara za pomoć u širenju izjava drugog lica... ozbiljno bi umanjilo doprinos štampe diskusijama o pitanjima od javnog interesa i takve kazne ne treba propisivati ukoliko ne postoje posebno jaki razlozi za to.”

Ovako ekspert Savjeta Evrope piše u Vodiču za tumačenje Člana 10 Konvencije o ljudskim pravima i slobodama, koji se tiče slobode izražavanja. Zahvaljujući Savjetu Evrope, Centar za edukaciju sudija i tužilaca predstavnike pravosuđa edukuje o slobodi izražavanja.
Takođe Evropski sud za ljudska prava smatra da političari moraju da pokažu veći stepen tolerancije na bilo koju vrstu izražavanja usmjerenu ka njima. Predsjednik države je skoro tri decenije na najvišim državnim funkcijama . Poslije 30 godina na vlasti, funkcioner sebe mora da stavi pod lupu javnosti. Tolika dugovječnost na funkciji posebno čini da je od opšteg interesa pitanje da li je taj neko dozvoljenim sredstvima na vlasti toliko godina.

Navodi u tužbi da je intervju najavljivan, da su naslovi velikim slovima, ne upućuju na senzacionalizam, kako se tvrdi. To je uobičajen medijski standard, i nije karakteristika Vijesti ili Balkana, već standard vizuelnog identiteta štampe i zemalja zapadne demokratije.

Vjerujemo da će sud to prepoznati ili makar konsultovati eksperte za medijsko pravo, ako već nije znala glavna urednica Dnevnih novina, koja Vijesti optužuje za senzacionalizam i istovremeno kršenje etičke standarde novinarstva.

Dnevne novine su objavile fotografiju glavnog urednika Vijesti Srdana Kosovića, koji je i član DPNCG, u dresu fudbalskog kluba Crvena zvezda. Fotografija je nastala prije nekoliko mjeseci, ali je sada iskorištena u negativnom kontekstu - a nakon aktuelnih incidenata ABA lige, koji novinare Vijesti optužuju za sportsku izdaju.

Za sve ovo postoje standardi Evropskog suda za ljudska prava, koje naši sudovi i mediji treba da prate i poštuju ako rade u interesu javnosti.

Društvo profesionalnih novinara Crne Gore