„Izvoz“ ljekara skupo košta državu

„Izvoz“ ljekara skupo košta državu

Crna Gora u predhodnom periodu pripremila novi model za finasiranje zdravstvenih ustanova, koji će biti efikasniji i koji će obezbijediti motivisanost zaposlenih, kazao je direktor fonda za zdravstvo Sead Čirgić. On je na panelu „Izazovi javne potrošnje,

Koliko košta zdravstvo“, u organizaciji Sindikata doktora medicine i Društva profesionalnih novinara Crne Gore, istakao da je novi model i jedan od načina kako se može doći do većih zarada u zdravstvu.
Čirgić je kazao da model za finasiranje zdravstvenih usluga razlikuje od zemlje do zemlje. On je rekao da je teško odrediti koliko se od cijene zdravstvene djelatnosti opredjeljuje za rad ljekara, za rad srednjeg medicinskog srednjeg osoblja, a koliko za adminstrativnih radnika, napominjući da cijena u zdravstvenoj djelatnosti nije čisti ekonomski izraz.

„Nema idealnog modela plaćanja kada su zdravstvene usluge u pitanju“, ocijenio je direktor Fonda.

Čirgić je naveo da se za zdravstvo u Crnoj Gori godišnje izdvaja šest do sedam odsto bruto društvenog proizvoda, što je upola manje u poređenju sa zemljama Zapadne Evrope. On je rekao da zemlje poput Švajcarske, Austrije i Švetske za istu svrhu izdvajaju od 10 do 14 odsto BDP-a.
Naveo je da je zagovornik autonomije javnih zdravstvenih usluga.

„Nijedan direktor zdravstvenih ustanova nije pozvan na odgovornost“, rekao je Čirgić.

Čirgić je između ostalog, kazao da je na godišnjem nivou rast potrošnje po osnovu starosti stanovništva na nivou 0,25 odsto BDP-a, što je iznos od 12 miliona eura.
Govoreći o nepredviđenim troškovima on je naveo da je samo za predhodnih 10 dana za liječenje troje djece Fond izdvojio milion eura.
Predstavnica sindikata ljekara Ana Ičević kazala je da je budžet za zdravstvo posljednjih pet- šest godina povećan za više od 30 miliona, ali da to nije dovelo do unaprjeđenja zdravstvenog sistema, do smanjenja odliva ljekarskog kadra, te da pacijenti bez obzira što su zdavstveno osigurani, dodatno plaćaju zdavstvene usluge ljekara privatnim zdravstvenim ustanovama koje su u sitemu privtno-javnog partnerstva.

„Taj procenat iznosi oko 40 odsto, što je mnogo, i najveći je među evropskim zemljama“, kazala je Ičević i dodala da je riječ o iznosu od preko 100 miliona eura.

Ona je kazala da privatno-javna partnerstva u zdravstvenom sistemu nijesu dovela do rješavanja problema, već do nezadovoljstva, kako pacijenata, tako i osoblja, kao i dodatnog odliva novca iz budžeta namijenjenog za javno zdravlje.
Ičević je dodala da je izdvajanja za privatne zdravstvene ustanove od početka ovog partnerstva, od 2011. godine, prema izvještajima fonda zdravstva, iznosilo je oko 20 miliona eura.

„Izdvajanja samo za bolnicu Kodra u posljednje dvije godine, iznosilo je skoro osam miliona eura. Izdvajanje za privatnu zdravstvenu ustanovu Hipokrat, gdje se obavljaju usluge snimanja magnetnom rezonancom, se sve više povećava, sa 230 hiljada u 2017. godini, na 435 hiljada u 2018.“, navela je Ičević i dodala da su evropska istraživanja pokazala da se model privatno-javnog partnerstva u zdravstvu nije pokazao efikasnim.

Ona je istakla da je odliv ljekarskog kadra nastavljen i da je oko 120 ljekara u predhodnom periodu iz javnog zdravstvenog sitema otišlo uglavnom u privatni sektor, a dio u inostranstvo.
„Da biste dobili ljekara specijalistu potrebno je uložiti oko 100 hiljada eura“, navela je Ičević i dodala da je država na gubitku kad ljekar ode u inostranstvo.

Iz Sindikata su negirali ocjene iz Ministarstva zdravlja da se iz Crne Gore odliva i srednji medicinski kadar.
Ekonomska analitičarka Mila Kasalica je kazala da od 2007. do 2017. godine nijedna mikro-zdravstvena ustanova nije bila predmet državne revizije.

Agenda, rasprava DPNCG

Ona je u prezentaciji „Brojke zdravstva Crne Gore iz perspektive poreskih obveznika“ navela da su u periodu 2014-2019 poreski obveznici opredijelili oko 1,255 milijardi eura.
Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak navela je zdravstveni radnici predstavljaju „robove“, da su izuzeti u Zakonu o radu kad je riječ o prekovremenom radu. Ona je navela da je zakonski maksimum prekovremenih sati za ljekare 40 sati a da prema njenim saznanjima, pojedini imaju i preko sto sati prekovremenog rada sedmično.

„Ovih dana ću vjerovatno pokrenuti proceduru (u Skupštini) da se briše ovaj član Zakona o radu, koji omogućava beskonačno izrabljivanje ljekara“, kazala je Bošnjak.

On je kazala i da bi sve u vezi sa tenderima u zdravstvu moralo da bude puno transparentnije, te da su zdravstvo i obrazovanje oblasti u koje bi politika trebalo da se najmanje miješa.
Bošnjak je kazala da joj je najiritantnije što su ljekari, koji bi trebalo da budu nosioci zdravstvenog sistema, „poniženi, potcijenjeni, a Zakon o javnim zaradama ih nigdje ne prepoznaje“.

“Savjetnici predsjednika Skupštine, potpredsjednika Skupštine, imaju plate oko 1,3 hiljade eura i imaju mogućnost da godinu primaju platu po isteku mandata, a kad počnemo da pričamo da treba povećati plate ljekara, i da treba da budu prepoznati tim zakonom, nailazimo na otpor“, ukazala je Bošnjak.

Ona je ukazala da se veliki novac izdvaja za ljekare koji dolaze da operišu „moćnike“ i da je teško doći do tih podataka o kojim iznosima se radi.
Generalna sekretarka DPNCG, Mila Radulović, kazala je da je cilj projekta, u okviru kojeg je održan panel, bio da novinari nauče više o tome kako da tumače budžet i kako da ga uporede sa završni budžetom, navodeći da su imali dva treninga na tu temu.

Ona je kazala da je u okviru projekta urađeno i pet istraživačkih priča, koje se tiču javne potrošnje, a koje su objavljene na sajtu DPNCG.
Istraživačica javnih politika u IA, Ana Đurnić, smatra da bavljenje budžetom i javnim finansijama ne smije biti isključiva stvar uskog kruga stručnih organizacija i institucija.

„Bavljenje budžetom i javnim finansijama mora postati sastavni dio rada svih organizacija koje se zalažu za promjene u javnim politikama ili žele da prate njihov sprovođenje, kako bi ih kritički ocijenile i predložile preporuke za promjenu“, istakla je Đurnić.
Panel je organizovan u okviru projekta „Naš novac“, koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta”, koji sprovodi Institut alternativa, u partnerstvu sa Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, a uz finansijsku podršku Evropske unije kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.”

Priredila:Lana Strugar
Foto: prcentar.me